Izvoz u SAD pao za petinu, jača fokus na EU
Podaci o robnoj razmjeni na razini EU za prvi kvartal pokazali su da je sama prijetnja trgovinskim ratom pokrenula aktivnosti i zasad ima pozitivan predznak. Izvoz članica EU prešao je godišnju stopu rasta od 9 posto, a uvoz je bio za 1,3 posto veći. To vrijedi i u hrvatskom slučaju, preliminarni podaci DZS-a pokazuju da je u tom razdoblju ukupan izvoz veći za 9,3, a uvoz 8,1 posto.
Još uvijek je teško razlučiti kako se točno stoji s carinskim nadmudrivanjima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i gdje će ona stati, no podaci o robnoj razmjeni na razini EU za prvi kvartal pokazali su da je sama prijetnja trgovinskim ratom pokrenula aktivnosti i zasad ima pozitivan predznak. Izvoz članica EU prešao je godišnju stopu rasta od 9 posto, a uvoz je bio za 1,3 posto veći.
To vrijedi i u hrvatskom slučaju, preliminarni podaci DZS-a pokazuju da je u tom razdoblju ukupan izvoz veći za 9,3, a uvoz 8,1 posto. Ipak, u SAD su hrvatske tvrtke plasirale manju vrijednost robe nego lani (gotovo 19%), a pao je i uvoz (8%), dok je značajno rasla prodaja na glavnom tržištu - EU-u te zemljama izvan bloka.
U Njemačku, koja je zbog SAD-a u fokusu, iz Hrvatske je izvezeno 11,4 posto više nego lani, no kod usporedbe valja imati na umu i da je lani u ožujku izvoz u tu zemlju znatno pao. Paket dodatnih carina u odnosima SAD - EU na snagu bi, ne bude li odgode, trebao stupiti za mjesec dana, no domaći analitičari su već sada prilično složni u procjeni da ne treba biti previše pesimističan.
Osim nafte, u ‘plusu’ su proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, prerada drva, te izvoz sektora opskrbe vodom i gospodarenja otpadom.
U očekivanjima efekata, štoviše, carine mogu i potaknuti neke dobre promjene u samom europskom gospodarstvu. “Generalno su analitičari pesimistični u odnosu na ono što bi se moglo dogoditi, ali treba gledati i financijska tržišta, koja su optimističnija. Mislim da ne treba preuveličavati stvari, tenzije kojima smo svjedočili i još uvijek svjedočimo jače su nego što smo svi inače navikli, ali u pravilu uvijek se svi žele dogovoriti”, kaže glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić. Po njemu najizazovniji trenuci u odnosima s SAD-om i Trumpom tek predstoje, ali do kraja godine, uvjeren je, naviknut ćemo se na nove uvjete poslovanja.
Uostalom, ističe i kako su u slučaju Hrvatske, efektivne carinske stope za SAD na razini oko 6 posto, što gospodarstvo, koje je naviklo i na veće barijere, po njemu još uvijek može podnijeti. Stojić, a slično govori i Silva Stipić Koali, direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanje HGK, u promatranju hrvatskog izvoza u SAD važnim ističe da je lanjski izvoz u tu zemlju dosegnuo rekord.
U Njemačku je u prvom kvartalu izvezeno roba vrijednih 782 milijuna eura, što je osmina ukupnog hrvatskog izvoza u tom vremenu. U Sloveniju, koja se počinje učvršćivati na poziciji drugog glavnog tržišta, ispred Italije, izvoz je skočio za 115,4 posto (izvezeno je 736 milijuna eura), a nakon dugo vremena rastao je brže od uvoza, iako je još uvijek robna razmjena s tom susjednom zemljom u debelom deficitu.
Izvoz u Italiju rastao je osjetno sporije (3,7%) i dosegnuo 713 milijuna eura, s tim da je uvoz iz Italije, za razliku od Njemačke, značajno pao (23%). U SAD, pak, vrijednost izvezene robe u prvom kvartalu dosegla je 160 milijuna eura, no, uočljiv je veliki pomak u izvozu u susjednu Kanadu, čak od 664 posto. Iz samog izvješća DZS-a nije vidljivo što je konkretno zaslužno za taj iskorak. U veljači je, istina, završen posao i isporučen brod za rasute terete kanadskom naručitelju Algomi, koji je gradio riječki 3. maj, ali vrijednost tog posla nije jedina zaslužna tom skoku. Izvezeno je 71 milijun eura vrijedne robe, a o vrijednosti govori podatak da je u cijeloj prošloj godini izvoz bio na razini od 56 milijuna eura. Značajan skok na godišnjoj razini bilježi i izvoz u Slovačku (+111%), a od tradicionalnih tržišta ponovno jača izvoz u Srbiju (+22%).
Prerađivačka industrija ukupno ima veći rast nego uvoz iz drugih zemalja, ali je još uvijek u deficitu. Tom odnosu značajno pridonosi prehrambena industrija, čija je stopa rasta bila nešto iznad četiri, a uvoza gotovo 10 posto. Prehrambenih proizvoda izvezeno je za 510 milijuna eura, a uvezeno 1,04 milijarde eura. Pozitivno je s druge strane da je izvoz poljoprivrednih proizvoda rastao za 12,5 posto, dvostruko brže od uvoza, pa se popravlja odnos vrijednosti uvoza i izvoza u toj djelatnosti.
Iz redova industrijskih proizvođača zanimljivo je da značajno raste izvoz rafinirane nafte, dok značajno pada uvoz, te u tom segmentu se opet ostvaruje suficit. U ‘plusu’ su još proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, prerada drva, te izvoz sektora opskrbe vodom i gospodarenja otpadom.
“Pravu sliku zapravo ćemo dobiti tek za šest mjeseci do godinu dana, no negativni trendovi došli bi i bez carine i Trumpove politike. Dapače, stava sam da iste carine niti neće imati toliki efekt kako se isprva činilo jer su se već dogodila ispuhivanja najavljivanih brojeva, a prilično sam siguran da će se na kraju dogoditi i još značajniji uzmak, koji će biti prezentiran kao pobjeda u pregovorima", ističe ekonomski analitičar Andrej Grubišić, koji je među sugovornicima bio nešto suzdržaniji s optimizmom. "Našu malu ekonomiju zahvatit će ono što prolazi Europa, koja je opterećena prevelikom birokracijom, državnom potrošnjom koja doseže, a negdje i prelazi, 50 posto BDP-a i s udjelom javnog duga od oko 80 posto u BDP-u. Do usporavanja i recesije bi, dakle, došlo i bez carina”, ističe Grubišić.
(Poslovni dnevnik)